Ognjena Omi
Number of posts : 875 Join date : 2008-06-09
| Rigovo nabrajanje 27/03/10, 06:22 pm | |
| Ovaj tekst se nekada nalazio na Vanadisinom sajtu, dok se neki profesor sa filoloskog fakulteta nije pobunio zbog autorskih prava i dok ga nisu ukinuli. Spada u norske spise i nisu bas laki za rzumevanje. Tekst(ovi) koji me je dosta promenio, ne bih mogla da ukratko analiziram kako. Ucinili su me plodnijom... Rigovo nabrajanje
U jednom starom kazivanju govori se da je jedan od Asa, Bogova, po imenu Heimdal, beše na putovanju duž neke obale.Tu on stigne do jednog imanja i nazva se Rigom.Po tom kazivanju je ova pesma napravljena.
1. Jednom stiže on, umni As, star i snage pun, po zelenim putevima, moæan i hitar stiže Rig koraèajuæi.
2. Hodaše tako dalje sredinom puta1, stajaše onde izba s vratima zatvorenim, uðe u kuæu, vatra na podu goreše, jedan sedi par, kraj ognjišta sedeše, Ai i Eda2 s prastarom podvezaèom.
3. Rig imade savete dobre da im da, sede mirno na sred klupe i supružnici svako sa druge strane.
4. Uze onda Eda tešku pogaèu, debelu i grubu, punu ljuski, na sred daske je ona iznese, na sto stavi èiniju s vodom od skuvana mesa, lepo tele za gosta skuvaše.
5. Rig imade savete dobre da im da, ustade u krevet ode, zatim leže u sred kreveta, a supružnici svako sa druge strane3.
6. Tri noæi on ostade stanovaše kod njih, ode zatim dalje, po sred puta, devet meseci proðe od gostovanja njegova.
7. Dete dobi Eda, posuše ga vodom, crnokožo, nazvaše ga Rob4.
8. Vremenom poraste i lepo mu beše; po šakama njegovim koža beše rapava, iskrivljeni zglavci (nokti grubi), prsti debeli, ružno lice, pogrbljena leða, duge pete.
9. Na rad je išao snagom svom, konopac od like pleo, spravljao terete, granje kuæi nosio po ceo dan.
10. Doðe do imanja žena hodajuæi s blatom po nogama, opaljene ruke, iskrivljen nos, zvaše se Ropkinja.
11. Sede mirno na sred klupe, sin u kuæi kod nje je sedeo; govorio i šaputao, krevet spremiše, Rob i Ropkinja, nakon radnih dana.
12. Decu dobiše, gradili su i lepo im beše, Reim i Klegi imena im behu, mislim, Klur i Fjosni, Fulne, Kjefsi,, Drum, Digralde, Drot i Hosvi, Lut i Legjaldi5, ograde su popravljali, njive gnojili, svinje gajili, koze èuvali i treset kopali.
13. Kæeri im se zvahu Drumba i Kumba, Okvinkalva i Arinevja, Isja i Ambat, Eikiplugin, Totruhipja i Tronubeina6. Od njih potièu svi rodovi roblja.
14. Rig ode dalje pravo putem; stajaše kuæa s vratima zatvorenim; uðe u sobu, vatra na podu goreše, tu sedeše jedan par s poslom svojim.
15. Muž drvo za preèku na razboju deljaše; brada beše èista, èuperak na èelu imaše, košulja dobro stajaše, dole beše drven pod.
16. Žena tu sedeše, kolovrat okretaše, radeæi rukama, tkanje spremaše, na glavi kapu imaše, pojas oko grudi, maramu oko vrata, na ramenima kopèe; Avi i Ama kuæu posedovaše.
17. Rig imade savete dobre da im da, (sede mirno na sred klupe i supružnici svako sa druge strane.)
18. (Uze Ama..)
19. (Rig imade savete dobre da im da), ustade u krevet ode, zatim leže, u sred kreveta, a supružnici svako sa druge strane.
20. Tri noæi on ostade stanovaše kod njih, ode zatim dalje, po sred puta, devet meseci proðe od gostovanja njegova.
21. Dete dobi Ama, vodom ga posuše, žena Momka7 u lan umota, crvene puti beše s budnim oèima.
22. Vremenom poraste i lepo mu beše, bikove je krotio, ralo pravio, kuæu tesao, senike gradio, kola pravio i za plugom hodao.
23. Kuæi je odvezoše s kluèevima za pojasom i haljinom od kozje kože, udaše za Momka. Snær, snaha, se zvaše, sedeše pod mladim velom; uzeše se, prstenjem se darovaše, spremiše krevet i stvoriše stan.
24. Decu dobiše, gradiše i lepo im beše, Hal i Dreng, Hauld, Tegn i Smid, Breid, Bondi, Bundinskegi, Bui i Bodi, Bratskegi i Seg8.
25. Kæeri dobiše s ovim imenima: Snot, Brud, Svani, Svari, Spraki, Fljod, Sprund i Viv, Feima, Ristil9. Od njih potièu svi rodovi seljaèki.
26. Rig ode dalje pravo putem, stiže do sale, prema jugu vrata okrenuta, zatvorena behu, u stubu alka.
27. Unutra uðe, posut beše pod, supružnici sedeše, jedno u drugo gledaše, igraše se prstima, Otac i Majka.
28. Domaæin je sedeo i strele pravio, tetivu uvrtao i na luk stavljao; domaæica je gledala ruke svoje, lan gladila, rukave zatezala;
29. maramu podiže, na grudima broš imade, plavo-šarenu košulju, široke rukave; obrve blistave grudi svetlije, vrta belji od svežeg snega.
30. Rig imade savete dobre da im da, ustade u krevet ode, zatim leže u sred kreveta, a supružnici svako sa druge strane.
31. Onda uze Majka šereni zastiraè, beo od lana, stavi ga na sto; zatim uze kriške tanke, bele od pšenice, na zastiraè ih stavi.
32. Na sto iznese prepune èinije srebrom ukrašene; pa stavi na sto ptice peèene, slaninu i bupce, èaše srebrom okovane, ibrik s vinom; pili su i zborili dok dan ne zaðe.
33. Rig imade savete dobre da im da; ustade, do kreveta ode, (zatim leže u sred kreveta, a supružnici svako s druge strane.)
34. Tri noæi on ostade stanovaše kod njih, ode zatim dalje, po sred puta, devet meseci proðe od gostovanja njegova.
35. Sina dobi Majka, u svilu ga umota, vodom ga posuše, Knez ga nazvaše10; svetla mu beše kosa, beli obrazi, oèi oštre kao u mladunèeta zmije.
36. Stasa Knez u sali, štitom je vitlao, stavljao tetive na lukove svoje, strele je pravio, džilit bacao i franaèko koplje; konje jahao, pse podbadao, nauèio da pliva i maèem da zamahuje.
37. Iz šume izaðe Rig hodajuæi, Rig hodajuæi, nauèi ga Runama; ime mu svoje dade, sinom ga nazva; zamoli ga da uzme baštinièke zidine, baštinièke zidine, prastara selišta.
38. Zatim je jahao kroz crne šume, planine injem posute, sve do sale jedne; urezivao je štit, kopljem vitlao, konja pusti da juri, maè isuka, bitku izazva, polje crveno oboji, oružjem od rana crvenim zemlje zadobi.
39. Sam je posedovao osamnaest imanja, delio blago, svima dade skupoceni nakit i vitke konje, štedar za zlatom i prstenjem beše.
40. Poslanici idoše po rosom ovlaženim putevima, doðoše do sale gde Glavar živeše; kæi tu sedeše, vitkoprsta, pametna i beloputa, zvaše se Erna.
41. Isprosiše je i kuæi odvezoše, udade se za Kneza, ode pod lan; zajedno su živeli sreæni onde, poveæaše rod postadoše stari.
42. Bur se zvaše najstariji, Barn drugi, Jod i Adal, Arving i Mag, Nid i Nidjung -veštine sve nauèiše- Son i Svein -plivanje i igru na tabli-, Kund se zvaše jedan, Kon najmlaði11.
43. Tako su rasli sinovi Kneževi; konje krotili, strele deljali, štitove oblikovali, koplijem vitlali.
44. Ali Kon mladi znade Rune, Rune vremena, veèite Rune; više on znade: ljudski život da spase, seèiva da otupi, more da smiri;
45. nauèi govor ptica, plamene da zgasi, brige da ublaži, duhu mir da pruži, snagu imaše kao osmorica ljudi.
46. Sa Rigom se nadmetao u veštini Runa, lukavost koristio i postade bolji; tada steèe pravo i vlast nad imenom Rigovim i znanjem Runa.
47. Kon mladi je jahao kroz šipražje i šume, puštao strele da lete i ptice zaæutaše.
48. Tad reèe jedna vrana, sedeše na grani: zašto ti ptice, mladi Kone obaraš? radije bi trebalo konja da mamuzneš, maè da isuèeš i naprijatelja obaraš.
49. Dan i Damp imaju bogate sale, bolju baštinu nego što je tvoja, jašu brzo brod preko mora, seèiva im grizu krvave rane. |
|